Prirodni plin je plinska smjesa različitih ugljikovodika od kojih je najveći udio CH4 (metan) 90-95%, CO2 (ugljični dioksid) 0,1-2,0%, N2 (dušik) 1,0-2,0%, ostali ugljikovodici od 0,5-1,5%, bez boje, okusa i mirisa, nema otrovnih sastojaka, lakši je od zraka i izgara plavičastim plamenom s vrlo malim količinama ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida čime se svrstava među ekološki najčistije energente.
Prije distribucije treba ga odorirati posebnim neuobičajenim mirisom radi mogućnosti ranog otkrivanja (detekcije) osjetilom mirisa u slučaju nekontroliranog izlaženja u zatvorenim, poluzatvorenim prostorima i slobodnoj atmosferi.
Obično ga mjerimo standardnim m3 (Jedan Sm3 odgovara količini plina koja pri tlaku od 1,01325 bar i temperaturi od 15 °C zauzima prostor od 1 m3).
- donja ogrijevna vrijednost Hd = 33,333 MJ/m3,
- gornja ogrijevna vrijednost Hg = 37,033 MJ/m3,
- eksplozivna koncentracija (donja i gornja granica eksplozivnosti: DGE 5% – GGE 15% u smjesi sa zrakom),
- gustoća 0,69 kg/m3,
- relativna gustoća (u odnosu na zrak) 0,564,
- zapaljivost 640 °C,
- nije otrovan, bez boje, okusa i mirisa – kao mjera sigurnosti prije distribucije se odorira,
- potrebna količina zraka za izgaranje 1 m3 plina je 10,5 m3,
- količina dimnih plinova kod izgaranja 1 m3 plina je 11,5 m3,
- sastav dimnih plinova: 12% ugljični dioksid CO2, 23% vodena para H2O, 65% dušik N2,
- utjecaj na okoliš: Na mjestima propuštanja plinovoda dolazi do reakcije metana iz prirodnog plina i kisika iz zemlje, pri čemu dolazi do potroška kisika i slabljenja vegetacije na mjestima prolaza prirodnog plina.
Prirodni plin danas je energent s najboljom kombinacijom dobrih karakteristika:
- gorivo se dovodi na mjesto potrošnje spremno za upotrebu,
- jednostavna regulacija rada plamenika,
- visok koeficijent iskorištenja (iznad 90%),
- najmanje zagađuje okoliš od svih fosilnih goriva,
- moguća je izvedba bez zidanih dimnjaka – izvod na fasadu ili na krov.